U Hrvatskoj je lanjska godina bila solidno iznad višegodišnjeg prosjeka, onog izmjerenog između 1961. i 1990. godine. Po podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, prosječna temperatura u 2017. bila je viša u rasponu od 0,6 stupnjeva (Komiža) do 2,1 stupanj (Bjelovar, Zagreb) u odnosu na višegodišnji prosjek. Rijeka je, primjerice, lani bila toplija za 1,4 celzijusa nego u periodu od 1961. do 1990. godine.
Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda i član Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava kako smo i u Hrvatskoj u posljednje dvije godine imali ekstremnih i neuobičajenih vremenskih uvjeta u Hrvatskoj.
– Dva puta zaredom smo imali pojavu mraza krajem travnja s ogromnim štetama u poljoprivredi, podsjeća Pandžić na proljetni mraz koji je 2016. i 2017. do očaja dovodio poljoprivrednike u našoj zemlji. Takve, ekstremne vremenske pojave su, objašnjava Pandžić, izraženije nego ranije. »To se može donekle povezati i s valnom prirodom atmosferskih strujanja koja su pod utjecajem globalnog zatopljenja jer dolazi više energije, pa i vlage u zraku«, priča Pandžić.
U Hrvatskoj se prosječna temperatura uspoređuje s višegodišnjim prosjekom izmjerenim u periodu 1960. do 1990. godine i pokazuje, očekivano, trend rasta. Izrazito tople zime, kakva je i sadašnja, sve su češće. »Naravno, to ne znači da više nećemo imati hladnih zima s puno snijega, samo da su ovakve, toplije zime sve češće. U posljednjih 20-ak godina preko 90 posto zima su bile iznadprosječno tople, a tek ih je nekoliko bilo oko prosjeka«, kaže zamjenik ravnateljice DHMZ-a. Dakle, i mraz u travnju, i žestoka zima u dijelu SAD-a i topla zima u Hrvatskoj su, zapravo, dio iste priče o klimi koja se zagrijava zbog ljudskog djelovanja.
»Jesmo li već prošli točku bez povratka? Još nismo«, kaže relativno optimistično Pandžić i upućuje na studije koje pokazuju da bi se efekti globalnog zagrijavanja mogli smanjiti za 70-80 posto ukoliko se zagrijavanje do kraja stoljeća zadrži ispod razine od dva stupnja celzija u odnosu na predindustrijsko doba. »Ako bi se išlo preko toga, mogli bi učinke umanjiti za tek 20-ak posto«, kaže Pandžić, upozoravajući da se radi još uvijek radi o tezama, koje ne moraju biti konačne, ni savršene. (Novi list)
Naslovna: Odstupanja temperature u 2017. godini | DHMZ
